Klinička su ispitivanja ključan korak u procesu razvoja lijeka.

Kliničko ispitivanje je ispitivanje u kojem se istražuje je li neki lijek ili medicinski proizvod učinkovit i siguran za primjenu u ljudi. Ono igra ključnu ulogu u procesu razvoja novih terapija za bolesnike.^1,2

Obično je potrebno 12 godina da potencijalna nova terapija dobije odobrenje za primjenu u ljudi, a u ispitivanjima koja se provode tijekom kliničkog razvoja lijeka prikupljaju se velike količine podataka na temelju kojih regulatorne agencije obično odlučuju hoće li određenu terapiju odobriti za primjenu i u kojim medicinskim indikacijama.^1,2

Dobrovoljni sudionici u ispitivanjima

Klinička ispitivanja se oslanjaju na stotine, a ponekad i tisuće dobrovoljnih sudionika.^1–4 Bolesnicima koji boluju od trenutno neizlječive bolesti sudjelovanje u kliničkom ispitivanju može omogućiti pristup potencijalnim novim terapijama. Tijekom ispitivanja ispitivači pažljivo nadziru dobrovoljce, koji svojim sudjelovanjem u ispitivanjima pomažu drugima pridonoseći medicinskom istraživanju.³ Svako se ispitivanje provodi u skladu s jasno definiranim etičkim načelima i standardima radi zaštite sigurnosti sudionika.⁴

Pretklinička ispitivanja⁵

Prije nego se počnu ispitivati na ljudima, molekule koje najviše obećavaju ispituju se u ranim ispitivanjima koja uključuju računalne simulacije (ispitivanja in silico), ispitivanja na stanicama (ispitivanja in vitro) i ispitivanja na životinjama (ispitivanja in vivo). Samo ako molekula zadovolji specifične sigurnosne standarde i pokaže se kao vrijedna potencijalna nova terapija, primjenjuje se u kliničkim ispitivanjima u ljudi, koja se provode u nekoliko faza.⁵

Faza 1: 20 - 100 zdravih dobrovoljaca²

U ispitivanjima faze 1 obično se ispituje sigurnost terapije za primjenu u ljudi, a ne njezina potencijalna učinkovitost u liječenju određene bolesti. Tijekom ove se faze malom broju ispitanika daje eksperimentalna terapija uz postupno povećavanje doze da bi ispitivači mogli utvrditi kako organizam odgovara na tu terapiju, kako se ona apsorbira, koliko je dugo prisutna u krvotoku te koje su doze sigurne i podnošljive.⁶

Faza 2: 100 - 500 bolesnika s određenom bolešću²

U ispitivanjima faze 2 u načelu se ocjenjuje učinkovitost eksperimentalne terapije u liječenju određene bolesti ili medicinskog stanja.³

Osim toga, prikupljaju se podaci o sigurnosti, nuspojavama i potencijalnim rizicima eksperimentalne terapije. U ovoj fazi ispitivači nastoje utvrditi najučinkovitiju dozu eksperimentalne terapije i najprikladniji način njezine primjene, primjerice u obliku tableta, kapsula s produljenim oslobađanjem, infuzija ili injekcija. Klinička ispitivanja faze 2 obuhvaćaju veći broj ispitanika (najčešće do nekoliko stotina), koji obično boluju od bolesti za čije je liječenje eksperimentalna terapija namijenjena.^5,6

Faza 3: 1000 - 5000 bolesnika²

U ispitivanjima faze 3 provjeravaju se rezultati prethodnih ispitivanja u puno većim skupinama ljudi te se prikupljaju dodatni podaci o učinkovitosti i sigurnosti eksperimentalne terapije.⁶

Ova faza obično obuhvaća od nekoliko stotina do nekoliko tisuća sudionika na više ispitivačkih mjesta. Ta su ispitivanja često randomizirana, što znači da su sudionici nasumično određeni za primanje eksperimentalne terapije, placeba ili neke postojeće terapije. Ispitivanja su često „dvostruko slijepa“, što znači da ni ispitivač ni sudionik ne znaju prima li sudionik zaista eksperimentalnu terapiju ili pak placebo ili postojeću terapiju. Ispitivanja faze 3 u načelu su temelj za ocjenu omjera koristi i rizika nove terapije te iz njih proizlazi većina ključnih podataka o toj terapiji, koji se analiziraju radi uključivanja u konačne informacije o lijeku ako terapija dobije odobrenje nadležnog regulatornog tijela.⁶

Odobravatelj dozvole za promet

Rezultati kliničkih ispitivanja predaju se regulatornom tijelu na odobrenje za stavljanje lijeka u promet prije nego što je liječenje dostupno pacijentima.⁶ Europska agencija za lijekove (EMA) odgovorna je za regulatorno odobrenje novih lijekova u Europskoj uniji (EU)⁷, a u Republici Hrvatskoj za to je odgovorna Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).⁸

Faza 4:

Ispitivanja ove faze poznata su i kao „ispitivanja nakon stavljanja lijeka u promet“. Naime, nakon dobivanja regulatornog odobrenja izuzetno je važno nastaviti s praćenjem lijeka radi prikupljanja podataka o njegovoj dugotrajnoj primjeni.³ U takvim se ispitivanjima prikupljaju dodatni podaci o dugoročnijim rizicima i koristima lijeka te njegovoj optimalnoj uporabi. Ta ispitivanja često imaju nekoliko tisuća sudionika i mogu se nastaviti tijekom čitavog životnog ciklusa lijeka.⁶

Pfizer smatra da ispitivači, sudionici u ispitivanju, regulatorna tijela i druge osobe koje djeluju u najboljem interesu bolesnika trebaju imati pristup podacima iz kliničkih ispitivanja radi unaprjeđenja medicinskih znanja i promicanja transparentnosti podataka.

Stoga javno objavljujemo rezultate kliničkih ispitivanja koja provodimo, bilo da su oni neutralni, negativni ili pozitivni. U skladu s regulatornim zahtjevima, posvećeni smo transparentnosti poslovanja pa tako objavljujemo informacije o svrsi svakog ispitivanja, kriterijima koje bolesnici moraju zadovoljavati da bi mogli sudjelovati u određenom ispitivanju i mjestima na kojima se to ispitivanje provodi.

Klinička ispitivanja možete pronaći na sljedećoj poveznici.

1. ABPI. Time to flourish. Dostupno na: https://www.abpi.org.uk/media/h40bcxrq/medicine-development-process.pdf. Pristupljeno: 11. 10. 2022.

2. ABPI. Innovation in medicine, R&D and access. Dostupno na:https://www.abpi.org.uk/media/vlzd21iy/innovation_in_medicine.pdf. Pristupljeno: 11. 10. 2022.

3. NIH. What are Clinical Trials and Studies. Dostupno na: https://www.nia.nih.gov/health/what-are-clinical-trials-and-studies. Pristupljeno: 11. 10. 2022.

4. NIH. Learn About Clinical Studies. Dostupno na: https://clinicaltrials.gov/ct2/about-studies/learn. Pristupljeno: 11. 10. 2022.

5. Honek J. Preclinical research in drug development. Medical Writing. 2017;26:5–8.

6. American Cancer Society. What Are the Phases of Clinical Trials? Dostupno na: https://www.cancer.org/treatment/treatments-and-side-effects/clinical-trials/what-you-need-to-know/phases-of-clinical-trials.html. Pristupljeno: 11. 10. 2022.

7. European Medicines Agency. Marketing authorisation. Dostupno na:  https://www.ema.europa.eu/en/human-regulatory/marketing-authorisation. Pristupljeno: 11.10.2022.

8. Pravilnik o davanju odobrenja za stavljanje lijeka u promet, NN 83/2013-1802. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_83_1802.html. Pristupljeno: 11.10.2022.